Previše magnezija: razumijevanje simptoma, uzroka i rizika

Jesi li unio/la previše magnezija? Ovdje saznaj tipične simptome i rizike predoziranja magnezijem. Objašnjavamo uzroke i dajemo savjete za liječenje. Nastavi čitati kako bi saznao/la sve važno o previše magnezija.

Najvažnije na prvi pogled

• Predoziranje magnezijem može nastati zbog insuficijencije bubrega ili pretjeranog unosa preparata te uzrokovati opasne simptome. No, stvarno predoziranje pojavljuje se vrlo rijetko.

• Važni simptomi kod teškog predoziranja uključuju poremećaje svijesti, slabost mišića, proljev i u najgorem slučaju poremećaje srčanog ritma. Međutim, proljev je najčešća nuspojava kod blagih predoziranja.

• Kod osoba sa zdravstvenim rizicima kao što su bubrežne bolesti važno je savjetovati se s liječnikom prije uzimanja preparata magnezija.

Što je predoziranje magnezijem?

Predoziranje magnezijem, poznato i kao hipermagnezijemija, nastaje kada je razina magnezija u krvi previsoka i može uzrokovati potencijalno opasne simptome. Magnezij je esencijalni mineral koji igra važnu ulogu u živčanom sustavu, energetskom metabolizmu i funkciji mišića. Stoga nije iznenađujuće da neravnoteža može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

Tijelo regulira razinu magnezija uglavnom putem bubrega, koji izlučuju višak magnezija putem urina. Ako je funkcija bubrega narušena ili se pretjerano unosi magnezij putem dodataka, može doći do opasnog porasta razine magnezija u krvi. Često su potrebni krvni ili urin testovi kako bi se provjerila koncentracija magnezija i dijagnosticiralo predoziranje. Istinsko predoziranje je, međutim, vrlo rijetko i uglavnom je povezano s prekomjernom uporabom dodataka prehrani.

Uravnotežen unos magnezija je ključan kako bi se izbjegao i manjak i višak magnezija.

Ali kako prepoznati predoziranje i koji se simptomi tada javljaju?

Simptomi predoziranja magnezijem

Simptomi predoziranja magnezijem mogu biti raznoliki i kretati se od blagih do ozbiljnih znakova. Među najčešćim simptomima teškog predoziranja magnezijem su poremećaji svijesti i slabost mišića. To se može manifestirati u obliku vrtoglavice, zbunjenosti i općeg umora. Mučnina i povraćanje također nisu rijetkost kod predoziranja magnezijem.

Ozbiljniji simptomi uključuju usporen rad srca i depresiju disanja. Visoka koncentracija magnezija u krvi može također dovesti do opasno niskog krvnog tlaka. Važno je rano prepoznati ove simptome kako bi se izbjegle ozbiljne zdravstvene posljedice.

Česta nuspojava kod blagog predoziranja je proljev, koji je uzrokovan povišenom razinom magnezija i može dovesti do izraženih probavnih tegoba.

Ali koji su glavni uzroci takvog predoziranja?

Uzroci predoziranja magnezijem

Glavni uzroci predoziranja magnezijem su bubrežna insuficijencija i pretjeran unos pripravaka koji sadrže magnezij. Bubrezi igraju ključnu ulogu u regulaciji razine magnezija tako što izlučuju višak magnezija. Međutim, ako bubrezi ne funkcioniraju ispravno, to može dovesti do opasnog porasta razine magnezija, što u težim slučajevima može dovesti do predoziranja magnezijem.

Osim bubrežne insuficijencije, i prekomjeran unos magnezija može dovesti do hipermagnezijemije. Posebno je opasno kada osobe bez liječničkog nadzora uzimaju vrlo visoke doze pripravaka magnezija. Također, slabost paratireoidnih žlijezda može biti uzrok viška magnezija u krvi. Međutim, važno je naglasiti da je stvarno predoziranje vrlo rijetko.

Ključno je razumjeti uzroke predoziranja magnezijem kako bi se mogle poduzeti preventivne mjere.

No, kada magnezij zapravo postaje opasan?

Od kada magnezij postaje opasan?

Jedno istraživanje Centar za zaštitu potrošača pokazalo je da 64% testiranih magnezijevih dodataka sadrži više od preporučene maksimalne dnevne doze od 250 miligrama. Ovo naglašava potrebu za pažljivim praćenjem doziranja.

Opasno nakupljanje magnezija u tijelu (hipermagneziemija) je rijetko i obično se javlja samo kod vrlo visokog unosa putem dodataka prehrani ili kod osoba s oštećenom funkcijom bubrega. Kod zdravih ljudi s normalnom funkcijom bubrega teško je postići opasne razine magnezija normalnom prehranom ili umjerenim dodacima prehrani.

Akutna trovanja magnezijem mogu se pojaviti ako se unesu iznimno visoke doze, primjerice nekoliko grama dnevno (više od 5 grama). Takve količine znatno premašuju uobičajene doze dodataka i rijetko se pojavljuju u praksi.

Prekomjeran sadržaj magnezija može se otkriti krvnim testom. Tipične normalne vrijednosti magnezija u serumu su oko 0,7 do 1,0 mmol/l. Vrijednosti između 1,0 i 1,3 mmol/l smatraju se blago povišenima (blaga hipermagneziemija). Umjereno povišene koncentracije su između 1,4 i 2,0 mmol/l. Jako povišene vrijednosti iznad 2,0 mmol/l mogu biti kritične, a predoziranje kod serumske koncentracije iznad 2,5 mmol/l može postati opasno po život.

Sažetak serumskih vrijednosti magnezija:

• Normalni raspon: 0,7 – 1,0 mmol/l

• Blago povišeno: 1,0 – 1,3 mmol/l

• Umjereno povišeno: 1,4 – 2,0 mmol/l

• Jako povišeno: Iznad 2,0 mmol/l

• Opasno po život: Iznad 2,5 mmol/l

Preporučeni ukupni dnevni unos magnezija prema DGE (Njemačko društvo za prehranu) iznosi 300 mg za žene i 350 mg za muškarce. Savezni institut za procjenu rizika (BFR) preporučuje da se dodatni magnezij unosi samo u maksimalnoj dozi od 250 mg dnevno kako bi se izbjeglo predoziranje. Prava predoziranja, međutim, kao što je objašnjeno, vrlo su rijetka.

Koji rizici i nuspojave se mogu pojaviti kod predoziranja?

Rizici i nuspojave predoziranja magnezijem

Neliječena teška hipermagnezemija može biti opasna po život. Preniska razina magnezija u krvi povećava rizik od srčanih aritmija. Posebno opasno postaje kada se magnezijevi pripravci uzimaju u kombinaciji s lijekovima za snižavanje krvnog tlaka. To može dovesti do znatno usporenog otkucaja srca i u najgorem slučaju do srčanog zastoja.

Nagli pad frekvencije srca također može biti uzrokovan predoziranjem magnezijem. Pacijenti s usporenim radom srca ispod 60 otkucaja u minuti trebali bi izbjegavati magnezijeve dodatke. Iako magnezij ima pozitivan učinak na srčanu funkciju, predoziranje može imati suprotan učinak i dovesti do teških zdravstvenih problema.

Rizike i nuspojave viška magnezija ne treba podcijeniti, iako je stvarno predoziranje vrlo rijetko. No, kako se takvo predoziranje može liječiti?

Liječenje predoziranja magnezijem

Liječenje predoziranja magnezijem može uključivati diuretike ili dijalizu, posebice kod poodmakle bubrežne insuficijencije. Diuretici potiču izlučivanje magnezija mokraćom, ali se uglavnom koriste kao nuspojava. Važno je znati da se pritom iz organizma izlučuju i drugi važni minerali i vitamini.

Kod bolesnika s teškom bubrežnom insuficijencijom često je potrebna dijaliza kako bi se uklonio višak magnezija i toksina. Takav tretman treba započeti što je prije moguće kako bi se izbjegle ozbiljne komplikacije.

Pravodobno liječenje je ključno za obnavljanje zdravlja i sprječavanje daljnje štete.

Ali kako se uopće može izbjeći predoziranje magnezijem?

Prevencija: Kako izbjeći predoziranje magnezijem?

Prije uzimanja dodataka prehrani treba pažljivo proučiti doziranje navedeno na pakiranju.

Već pri dnevnom unosu većem od 300 mg mogu se pojaviti neugodne probavne smetnje. Podnošljivost ipak ovisi i o izboru magnezijevog spoja. Organski i visokobiodostupni spojevi kao što su Magnezijev glicinat ili magnezij malat su vrlo dobro podnošljive i imaju dodatne prednosti zahvaljujući specifičnom vezivnom partneru. U jednom drugom članku na blogu analizirali smo i usporedili najpoznatije magnezijeve spojeve: Koji je magnezij najbolji?

Proizvodi koji sadrže znatno više od 100 % referentne količine mikronutrijenata često su nepotrebni i treba ih izbjegavati kako bi se spriječila predoziranja. Osobe s bubrežnim bolestima trebaju biti posebno oprezne jer im je sposobnost izlučivanja magnezija ograničena, što povećava rizik od predoziranja.

Ovim preventivnim mjerama može se značajno smanjiti rizik od predoziranja magnezijem.

Ali kada je dodatno uzimanje magnezija zapravo korisno?

Kada je dodatni unos magnezija opravdan?

Dodatno uzimanje magnezija može biti korisno kada se potreba ne može pokriti uobičajenom prehranom. Potreba za magnezijem može biti povećana ovisno o životnoj situaciji. To uključuje sportaše, trudnice, starije osobe, osobe pod stresom, osobe koje pate od migrene ili ljude s određenim prehrambenim navikama poput vegana.

Sportaši imaju povećanu potrebu za magnezijem zbog povećanog metabolizma mišića i gubitka magnezija putem znoja. Studije su pokazale da magnezij ima ključnu ulogu u proizvodnji energije i funkciji mišića. Utvrđeno je da suplementacija magnezijem može poboljšati snagu mišića i tjelesnu izvedbu kod starijih osoba (Zhang i sur., 2017).

Tijekom Trudnoća potreba za magnezijem raste kako bi se podržao razvoj fetusa i izbjegle moguće komplikacije kao što je preeklampsija. Dodatno uzimanje magnezija povezano je sa smanjenjem komplikacija u trudnoći kao što je preeklampsija i nižim rizikom od prijevremenog poroda (Makrides i sur., 2014) (Zarean & Tarjan, 2017).

Starije osobe mogu imati povećanu potrebu zbog smanjene apsorpcije magnezija u starosti ili smanjene funkcije bubrega. Jedno je istraživanje pokazalo da suplementacija magnezijem može poboljšati mobilnost i snagu mišića kod starijih žena koje su sudjelovale u umjerenom programu vježbanja (Veronese et al., 2014).

Osobe koje pate od kroničnog stresa troše više magnezija jer stresni hormoni poput kortizola mogu sniziti razinu magnezija u tijelu. Pokazalo se da magnezij ima pozitivan učinak na smanjenje stresa i anksioznosti kod osjetljivih osoba (Boyle et al., 2017).

Pacijenti s migrenom često imaju koristi od pripravaka magnezija jer magnezij može pomoći u smanjenju učestalosti i intenziteta napadaja migrene. Pregledna studija pokazala je da magnezij može biti učinkovita profilaksa za migrenu, osobito kod osoba s poznatim manjkom magnezija (Teigen & Boes, 2015).

Osim toga, Vegani i vegetarijanci često imaju poteškoća s unosom dovoljno magnezija putem prehrane jer se namirnice bogate magnezijem, poput orašastih plodova, sjemenki i cjelovitih žitarica, možda ne konzumiraju u dovoljnim količinama.

Osim toga, određena zdravstvena stanja kao što su Dijabetes, Probavne smetnje (npr. Crohnova bolest ili celijakija) i kronične upale mogu povećati potrebu za magnezijem ili otežati njegovu apsorpciju (Veronese et al., 2020). Također, uzimanje određenih lijekova, poput diuretika ili inhibitora protonske pumpe, može sniziti razinu magnezija u tijelu.

Često postavljana pitanja

Koliko magnezija dnevno?

DGE preporučuje odraslima dnevni unos od 350 do 400 mg magnezija za muškarce i 300 do 350 mg za žene. Ako ste trudni ili se bavite puno sportom, vaše potrebe mogu biti još veće. Važno: Ova preporuka uzima u obzir ukupnu količinu magnezija unesenu prehranom i dodacima prehrani. U drugom blog članku detaljnije smo se pozabavili pitanjem "Koliko magnezija dnevno?" dotaknuli smo se toga.

Koje nuspojave ima svakodnevno uzimanje magnezija?

Dnevno uzimanje magnezija može uzrokovati nadutost i probavne smetnje poput mekanih stolica ili proljeva. Vaše tijelo pokušava brzo izbaciti višak!

Je li 400 mg magnezija previše?

400 mg magnezija obično nije previše, sve dok ga ne uzimaš isključivo kao dodatak prehrani. Imaj na umu da već značajnu količinu magnezija unosiš kroz svakodnevnu prehranu.

Koje simptome ima osoba kod prevelike količine magnezija?

Kod blage predoziranosti tijelo obično reagira proljevom. Ozbiljni i opasni simptomi kod znatno prevelike količine magnezija su mučnina, slabost mišića, nizak krvni tlak i usporen rad srca.

Koji su glavni uzroci predoziranja magnezijem?

Glavni uzroci predoziranja magnezijem su zatajenje bubrega i prekomjeran unos preparata koji sadrže magnezij.