Ukratko: Nedostatak magnezija najviše se očituje na mišićima i živcima: grčevi, podrhtavanje, umor i iscrpljenost, a kod jakog nedostatka i srčane aritmije. Česti uzroci su premalo cjelovitih žitarica i orašastih plodova u prehrani, puno alkohola, dijabetes tipa 2, bolesti crijeva i lijekovi za zaštitu želuca. Trajne tegobe dajte provjeriti liječniku. Prehranom i po potrebi dodatkom prehrani opskrba se dobro može poboljšati.
Najvažnije ukratko
- Tipični znakovi: mišićni grčevi i trzanje mišića, umor, iscrpljenost, poteškoće sa spavanjem i razdražljivost. Izražen nedostatak može poremetiti rad srca.
- Dobro je znati: blag nedostatak često ne izaziva gotovo nikakve tegobe, a znakovi imaju mnogo mogućih uzroka. Zato spadaju u liječničke ruke.
- Česti uzroci: malo magnezija u prehrani, puno alkohola, dijabetes tipa 2, Crohnova bolest te dugotrajno uzimanje lijekova za zaštitu želuca ili određenih diuretika.
- Kalij je povezan: Ako nedostaje magnezija, tijelo lakše gubi kalij. Zato se isplati dati provjeriti obje vrijednosti.
- Što pomaže: jesti hranu bogatu magnezijem (cjelovite žitarice, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke), razjasniti uzrok i po potrebi nadoknaditi do 250 mg magnezija dnevno iz dodatka prehrani.
Sadržaj
- Što je nedostatak magnezija?
- Koji simptomi ukazuju na nedostatak magnezija?
- Simptomi kod žena i muškaraca: Postoji li razlika?
- Koji su uzroci nedostatka magnezija?
- Nedostatak magnezija i kalija: Kako su povezani?
- Kako se utvrđuje nedostatak magnezija?
- Nedostatak magnezija: što učiniti?
- Što jesti kod nedostatka magnezija?
- Česta pitanja
- Granice istraživanja i svi izvori
Što je nedostatak magnezija?
O nedostatku magnezija govorimo kada tijelo dugoročno ima na raspolaganju manje magnezija nego što mu treba. Za to mogu postojati dva razloga: unosite ga premalo hranom ili ga tijelo previše gubi preko crijeva ili bubrega.
Važna je razlika između granične opskrbe i pravog nedostatka. Granično opskrbljen je onaj tko tjednima jede ispod svoje potrebe. To je prilično rašireno i najčešće ostane neprimijećeno. Pravi nedostatak s niskom vrijednošću u krvi rjeđi je i gotovo uvijek ima jasan uzrok, primjerice lijek ili bolest.
Što pokazuju studije: Tijelo održava vrijednost magnezija u krvi u uskom rasponu između 0,7 i 1,1 mmol/l. Ako je niža, liječnici govore o hipomagnezemiji.1 Budući da tijelo vrijednost u krvi drži stabilnom zahvaljujući svojim zalihama, granična opskrba može postojati i uz normalnu vrijednost u krvi.2 Blagi nedostaci često prolaze bez jasnih znakova.3
Koji simptomi ukazuju na nedostatak magnezija?
Najčešći znakovi odnose se na mišiće i živce: grčevi, podrhtavanje, trzanje mišića i opća iscrpljenost. To odgovara onome za što tijelu treba magnezij. Magnezij doprinosi normalnoj funkciji mišića. Magnezij doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava. Magnezij doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti.
| Područje | Mogući znakovi | Kada je tipično |
|---|---|---|
| Mišići | mišićni grčevi, trzanje mišića, podrhtavanje, mišićna slabost | već kod umjerenog nedostatka |
| Energija | umor, iscrpljenost, nedostatak elana | često, ali vrlo nespecifično |
| Psiha i san | poteškoće sa spavanjem, razdražljivost, promjene raspoloženja | opisano prije svega kod blagog nedostatka |
| Srce | nepravilno lupanje srca, srčane aritmije | kod izraženog nedostatka |
| Krvne vrijednosti | premalo kalija i kalcija u krvi | kod izraženog nedostatka |
| Živčani sustav | konvulzije | rijetko, kod teškog nedostatka |
Što pokazuju studije: Stručni članci kao posljedice nedostatka magnezija navode mišićne grčeve, iscrpljenost, konvulzije i srčane aritmije.4 Stariji klinički pregled opisuje podrhtavanje i trzanje mišića te upozorava da nedostatak može proći i posve bez prepoznatljivih tegoba.5 Noviji pregled dodaje mišićnu slabost i nepravilno lupanje srca.6 Kod blagih nedostataka obično se opisuju opće tegobe poput iscrpljenosti, poteškoća sa spavanjem i razdražljivosti. Kod starijih osoba lako se zamijene sa starenjem.3 Izražen nedostatak istodobno može sniziti vrijednost kalija i kalcija u krvi.7
Važno: Ovi znakovi nisu test za samodijagnozu. Umor, grčevi ili poteškoće sa spavanjem imaju mnogo mogućih uzroka, od nedostatka sna do štitnjače ili vrijednosti željeza. Trajne tegobe dajte pregledati liječniku, umjesto da na svoju ruku povećavate dozu. Kod nepravilnog lupanja srca, ubrzanog rada srca ili konvulzija odmah potražite liječničku pomoć.
Simptomi kod žena i muškaraca: Postoji li razlika?
Znakovi su kod žena i muškaraca isti. Razlike postoje u potrebama i u tome tko je češće granično opskrbljen.
Žene trebaju oko 300 mg magnezija dnevno, i to i u trudnoći i tijekom dojenja.8 Prema podacima o prehrani, u odnosu na svoju potrebu češće su ispod te granice nego muškarci. Što vrijedi u trudnoći, pročitajte u članku Magnezij za trudnice.
Muškarci trebaju s oko 350 mg dnevno više.8 Tko redovito pije alkohol, trebao bi posebno paziti na svoju opskrbu (vidi uzroke). Trebaju li sportaši više, pročitajte u članku Koliko magnezija dnevno?
Što pokazuju studije: U britanskom istraživanju prehrane s 3.238 odraslih osoba žene su u odnosu na preporuku za magnezij i osam drugih hranjivih tvari imale znatno niže vrijednosti nego muškarci.9 U kanadskoj studiji žene su imale niže vrijednosti magnezija u krvi nego muškarci, 9 % bjelkinja bilo je ispod 0,75 mmol/l.10 Obratno, u američkim podacima samo je 52 % muškaraca dosegnulo prosječnu potrebu iz hrane i dodataka zajedno.11
Koji su uzroci nedostatka magnezija?
Najčešće ga jednostavno unosite premalo hranom. Pravi nedostatak s niskom vrijednošću u krvi pak nastaje uglavnom gubicima preko crijeva ili bubrega. Česti okidači su alkohol, dijabetes tipa 2 i određeni lijekovi.1
| Uzrok | Što se događa | Koga se tiče |
|---|---|---|
| Prehrana | premalo cjelovitih žitarica, orašastih plodova, sjemenki, mahunarki, zelenog povrća | mnogo odraslih u Europi |
| Lijekovi za zaštitu želuca (inhibitori protonske pumpe) | crijevo vjerojatno apsorbira manje magnezija | kod uzimanja mjesecima do godinama |
| Diuretici (tiazidi) | bubrezi izlučuju više magnezija | kod duljeg uzimanja |
| Alkohol | veći gubitak preko bubrega, često i malo u prehrani | kod redovite visoke konzumacije |
| Dijabetes tipa 2 | veći gubitak preko bubrega | često, prema studiji 10 do 32 % |
| Bolesti crijeva, dugotrajan proljev | crijevo apsorbira manje, gubici stolicom | npr. kod Crohnove bolesti |
| Starija dob | manje u prehrani, slabija apsorpcija, više gubitaka | starije osobe |
Prehrana: U četiri europske zemlje prosječan unos iznosio je 268 do 285 mg dnevno, više je bilo samo u Danskoj.12 To je manje nego što trebaju žene (300 mg) i muškarci (350 mg).8 Moderna zapadnjačka prehrana općenito se smatra razmjerno siromašnom magnezijem.2
Lijekovi: Tko dulje vrijeme uzima lijekove za zaštitu želuca poput pantoprazola ili omeprazola, češće ima prenisku vrijednost magnezija. U populacijskoj studiji s 9.818 ljudi rizik se udvostručio, i to tek kod duljeg uzimanja.13 U analizi 16 studija prenisku vrijednost imalo je 19,4 % korisnika, kod nekorisnika je to bilo 13,5 %.14 U opisanim pojedinačnim slučajevima to se dogodilo u prosjeku nakon 5,5 godina, nakon prestanka uzimanja vrijednost se oporavila unutar nekoliko dana.15 Kod diuretika su u istoj populaciji s niskim vrijednostima prije svega bili povezani tiazidi, a petljasti diuretici ne.16 U bolnici magnezij mogu smanjiti i određeni antibiotici i lijekovi protiv raka.17 Kako želučana kiselina utječe na apsorpciju, pročitajte u članku Kako se magnezij apsorbira u tijelu?
Alkohol: Analiza 25 studija pronašla je kod osoba s kronično visokom konzumacijom alkohola znatno niže vrijednosti magnezija u krvi i mišiću. Bubrezi tada magnezij slabije zadržavaju.18 U kliničkoj studiji niska vrijednost magnezija bila je najčešći poremećaj elektrolita kod osoba s problemima s alkoholom (29,9 %).19
Dijabetes tipa 2: Analiza 19 studija s 4.192 osobe pronašla je prenisku vrijednost magnezija kod 32 %.20 Kod dijabetesa tipa 2 niska vrijednost je otprilike deset puta češća nego kod zdravih osoba.21
Bolesti crijeva: Osobe s Crohnovom bolešću u pregledu osam studija imale su niže vrijednosti magnezija nego zdrave osobe, u jednoj studiji bilo je pogođeno do polovice.22 Među klasične uzroke spadaju i dugotrajan proljev te poremećena apsorpcija u crijevu.5
Dob: U starijoj dobi često se spoje tri stvari: manje magnezija u prehrani, slabija apsorpcija u crijevu i više gubitaka preko bubrega.3
Važno: Ako dugotrajno uzimate lijekove za zaštitu želuca ili diuretike, porazgovarajte sa svojim liječnikom o svojoj vrijednosti magnezija. Lijekove nemojte samoinicijativno prekidati. Kod smanjene funkcije bubrega vrijedi suprotno: tada se magnezij može nakupljati, a dodatke prehrani uzimajte samo u dogovoru s liječnikom.17
Nedostatak magnezija i kalija: Kako su povezani?
Magnezij i kalij usko su povezani. Ako nedostaje magnezija, bubrezi izlučuju više kalija. Nedostatak kalija tada se često može ukloniti tek kada je u redu i magnezij.
Tijelu oba minerala trebaju za mišiće i živce. Kalij doprinosi normalnoj funkciji mišića. Kalij doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava. Magnezij doprinosi ravnoteži elektrolita. Tko ima grčeve, mišićnu slabost ili nepravilno lupanje srca, trebao bi zato dati odrediti obje vrijednosti.
Što pokazuju studije: Kad u stanicama padne magnezij, u bubregu se više otvore određeni kalijevi kanali i gubi se više kalija.23 Kod osoba s nedostatkom kalija u 38 do 42 % slučajeva istodobno nedostaje i magnezija.24 Tiazidni diuretici bili su u populacijskoj studiji povezani i s premalo kalija i s premalo magnezija.25
Kako se utvrđuje nedostatak magnezija?
Uobičajeni put je test krvi kod liječnika opće prakse. Mjeri vrijednost magnezija u krvnom serumu. Ako je ispod 0,7 mmol/l, nedostatak je vrlo vjerojatan.1
Normalna vrijednost ipak pouzdano ne isključuje graničnu opskrbu, jer vrijednost u krvi ne odražava pouzdano zalihe u tijelu.2 Liječnici zato zajedno promatraju vrijednost u krvi, tegobe, lijekove i prehranu. Niska vrijednost u krvi pritom se dobro poklapa s pojavom tegoba.17
Nedostatak magnezija: što učiniti?
Kod granične opskrbe obično je dovoljna prehrana bogatija magnezijem, po potrebi nadopunjena dodatkom prehrani. Kod pravog nedostatka liječnica ili liječnik razjašnjava uzrok i određuje koliko ćete uzimati.
Kako to izgleda u praksi:
- Provjerite jelovnik: Jedete li svakodnevno cjelovite žitarice, orašaste plodove ili sjemenke, a nekoliko puta tjedno mahunarke ili zeleno povrće? Ako ne, vjerojatno ste ispod svoje potrebe. Koliko magnezija trebate, pročitajte u članku Koliko magnezija dnevno?
- Razjasnite uzroke: O lijekovima, alkoholu, dijabetesu ili crijevnim tegobama porazgovarajte kod liječnika.
- Ciljano nadoknađujte: Iz dodataka prehrani do 250 mg magnezija dnevno je sigurno.26 Uzimajte ga najbolje uz obrok.
- Budite strpljivi: Dajte promjeni nekoliko tjedana prije nego što ocijenite rezultat.
Što pokazuju studije: Analiza 48 kontroliranih studija pokazuje da magnezij iz dodataka pouzdano podiže vrijednost u krvi. Vrijednost raste s količinom i trajanjem te nakon otprilike 20 tjedana dosegne stabilnu razinu. Najjače se vrijednost u krvi mijenjala kod osoba koje su na početku imale niske vrijednosti.27
Više magnezija ne pomaže automatski više. Od otprilike 250 mg iz dodataka mekana stolica i proljev postaju češći.26 Gdje su granice, pročitajte u članku Previše magnezija?
Naša procjena: Magnezij se isplati prije svega ondje gdje je nedostatak vjerojatan. To vrijedi kod jelovnika siromašnog magnezijem i kod trajnih lijekova poput lijekova za zaštitu želuca. Vrijedi i kod dijabetesa tipa 2, visoke konzumacije alkohola, bolesti crijeva i u starijoj dobi. Za te je osobe smisleno dati provjeriti vrijednost i ciljano poboljšati opskrbu hranom i umjerenim dodatkom. Pomaže li magnezij i kod grčeva u listovima bez dokazanog nedostatka, tek trebaju pokazati daljnje studije (više pod „Granice istraživanja“).
Što jesti kod nedostatka magnezija?
Oslonite se na namirnice od sjemenki i lišća: integralni kruh i zobene pahuljice, sjemenke bundeve i suncokreta, bademi i indijski oraščići, grah i leća te zeleno lisnato povrće poput špinata i blitve. Računa se i mineralna voda bogata magnezijem.
Što pokazuju studije: Zeleno lisnato povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, sjemenke i mahunarke smatraju se posebno bogatim izvorima magnezija.6 Veliku tablicu s miligramima po porciji pronaći ćete u članku Magnezij u hrani.
Česta pitanja
Koji su simptomi tipični za nedostatak magnezija? Najčešće mišićni grčevi, trzanje mišića, podrhtavanje, umor i iscrpljenost, uz to poteškoće sa spavanjem i razdražljivost. Kod izraženog nedostatka mogu se pridružiti srčane aritmije i konvulzije.4, 5 Svi ti znakovi imaju i druge uzroke.
Koliko se brzo može ukloniti nedostatak magnezija? Ovisi o uzroku. U studijama s dodacima vrijednost u krvi rasla je tijekom tjedana i bila stabilna nakon otprilike 20 tjedana.27 Nedostatak uzrokovan lijekovima za zaštitu želuca u pojedinačnim se slučajevima nakon prestanka uzimanja povukao unutar nekoliko dana, o čemu bi ipak trebao odlučiti samo liječnik.15
Mogu li sam prepoznati nedostatak magnezija? Ne pouzdano. Vaš jelovnik daje dobar pokazatelj jeste li granično opskrbljeni. Radi li se o pravom nedostatku, pokazuje samo test krvi zajedno s liječničkim razgovorom.
Nedostatak magnezija i nedostatak vitamina B12: Kako se razlikuju simptomi? Oba mogu izazvati umor, pa se samo prema tegobama ne mogu razlikovati. Magnezij doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti. Vitamin B12 doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti. Kod trajnog umora najbolje dajte odrediti obje vrijednosti u krvi.
Je li nedostatak magnezija opasan? Granična opskrba česta je i dobro se može izravnati prehranom. Izražen nedostatak s niskom vrijednošću u krvi, naprotiv, spada u liječničko liječenje, jer može zahvatiti srce i živce.4
Što pomaže kod nedostatka magnezija? Namirnice bogate magnezijem i mineralna voda najjednostavniji su početak. Dodatak s do 250 mg magnezija dnevno može nadopuniti opskrbu.26 Za što tijelu magnezij uopće treba, pročitajte u članku Magnezij: djelovanje u tijelu.
Granice istraživanja i svi izvori
Jednostavnog i preciznog testa za opskrbu magnezijem zasad nema. Vrijednost u krvi obuhvaća samo mali dio magnezija u tijelu, a gdje točno počinje nedostatak, među stručnjacima nije jedinstveno određeno.2, 17 Brojke o lijekovima, alkoholu i dijabetesu potječu iz opservacijskih studija. Pokazuju povezanosti, ali ne uvijek uzrok i posljedicu. Kod dijabetesa tipa 2 udjeli jako variraju: u nizozemskoj skupini od 929 pacijenata liječnika opće prakse udio je iznosio 9,6 %, dakle znatno ispod vrijednosti iz ukupne analize.28 Podaci o ženama i muškarcima potječu iz Velike Britanije, Kanade i SAD-a.
Protiv grčeva u listovima bez dokazanog nedostatka magnezij je u studijama dosad pokazao malo. Cochraneov pregled 11 studija kod starijih osoba s noćnim grčevima u listovima nije pronašao značajnu razliku u odnosu na placebo.29 Do istog rezultata došla je studija sa 94 sudionika i magnezijevim oksidom.30 Studija sa 175 sudionika naprotiv je zabilježila manje i kraće grčeve nego uz placebo. Financirao ju je proizvođač testiranog pripravka.31 Koliko dobro magnezij djeluje kod grčeva ako se doista radi o nedostatku, dosad je jedva ciljano istraženo.
Prikaži sve izvore (31)
| # | Studija | Tko je ispitivan | Rezultat | Pouzdanost |
|---|---|---|---|---|
| 1 | Kröse & de Baaij 2024, Nephrol Dial Transplant | pregledni rad | vrijednost u krvi 0,7 do 1,1 mmol/l; česti uzroci niskih vrijednosti: alkohol, dijabetes tipa 2, lijekovi za zaštitu želuca, tiazidi | pregled, javno financiran |
| 2 | Fiorentini et al. 2021, Nutrients | pregledni rad | vrijednost u krvi nepouzdano odražava tjelesne zalihe; zapadnjačka prehrana često siromašna magnezijem | pregled |
| 3 | Barbagallo et al. 2021, Nutrients | pregledni rad | blagi nedostaci često bez jasnih znakova; iscrpljenost, poteškoće sa spavanjem, razdražljivost; u starijoj dobi manji unos, slabija apsorpcija, više gubitaka | pregled |
| 4 | Bosman et al. 2021, Proc Nutr Soc | pregledni rad | nedostatak: mišićni grčevi, iscrpljenost, konvulzije, srčane aritmije | pregled |
| 5 | Flink 1981, Acta Med Scand Suppl | klinički pregled | podrhtavanje, trzanje mišića, srčane aritmije; nedostatak moguć i bez tegoba; uzroci: crijeva, diuretici, alkohol | stariji standardni pregled |
| 6 | Fatima et al. 2024, Cureus | pregledni rad | mišićna slabost, umor, podrhtavanje, nepravilno lupanje srca; izvori: lisnato povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke | pregled |
| 7 | Hansen & Bruserud 2018, J Intensive Care | pregledni rad, bolesnici u intenzivnoj njezi | nedostatak može dovesti do niskog kalija i kalcija | pregled |
| 8 | EFSA 2015, EFSA J | mišljenje agencije | primjeren unos: muškarci 350 mg, žene 300 mg; bez povećane potrebe u trudnoći | službena procjena |
| 9 | Derbyshire 2018, Front Nutr | 3.238 odraslih, britansko istraživanje prehrane | žene su kod 9 hranjivih tvari uključujući magnezij u odnosu na preporuku imale niže vrijednosti nego muškarci | analiza populacijskog istraživanja |
| 10 | Bertinato et al. 2015, Food Nutr Res | 591 odrasla osoba u Kanadi | žene s nižom vrijednošću u krvi; 9 % bjelkinja ispod 0,75 mmol/l | presječna studija |
| 11 | Omofuma et al. 2024, J Acad Nutr Diet | 35.037 odraslih, američko istraživanje prehrane | 52 % muškaraca dosegne prosječnu potrebu iz hrane i dodataka | analiza populacijskog istraživanja |
| 12 | Mertens et al. 2019, Eur J Nutr | istraživanja prehrane u 4 zemlje EU | unos magnezija 268 do 285 mg/dan, osim u Danskoj | usporedba nacionalnih istraživanja |
| 13 | Kieboom et al. 2015, Am J Kidney Dis | 9.818 ljudi, Rotterdamska studija | lijekovi za zaštitu želuca: dvostruko veći rizik niske vrijednosti, samo kod duljeg uzimanja | populacijska studija |
| 14 | Srinutta et al. 2019, Medicine | 16 opservacijskih studija, 131.507 osoba | niska vrijednost kod 19,4 % korisnika, 13,5 % nekorisnika | meta-analiza |
| 15 | Hess et al. 2012, Aliment Pharmacol Ther | objavljeni prikazi slučajeva | pojava u prosjeku nakon 5,5 godina; oporavak nakon prekida unutar otprilike 4 dana | sustavni pregled slučajeva |
| 16 | Kieboom et al. 2018, Pharmacoepidemiol Drug Saf | 9.820 ljudi, Rotterdamska studija | tiazidi: otprilike trostruko veći rizik; petljasti diuretici ne | populacijska studija |
| 17 | Rosner et al. 2023, Mayo Clin Proc | pregledni rad | uzroci uključujući antibiotike i lijekove protiv raka; vrijednost u krvi slab pokazatelj, ali se poklapa s tegobama; kod oslabljene funkcije bubrega prijeti nakupljanje | pregled |
| 18 | Vanoni et al. 2021, Nutrients | 25 studija | kod kronično visoke konzumacije alkohola niže vrijednosti u krvi i mišiću; bubrezi magnezij slabije zadržavaju | meta-analiza, vrlo neujednačene studije |
| 19 | Elisaf et al. 1995, J Trace Elem Med Biol | 127 kliničkih bolesnika s problemima s alkoholom | niska vrijednost kod 29,9 %, najčešći poremećaj elektrolita | opservacijska studija |
| 20 | Pitliya et al. 2024, Endocrine | 19 studija, 4.192 osobe s dijabetesom tipa 2 | niska vrijednost kod 32 % | meta-analiza opservacijskih studija |
| 21 | Oost et al. 2023, Endocr Rev | pregledni rad | niska vrijednost kod dijabetesa tipa 2 otprilike deset puta češća nego kod zdravih | pregled |
| 22 | Costescu et al. 2024, Nutrients | 8 studija, 453 bolesnika s Crohnovom bolešću | niže vrijednosti u krvi nego kod zdravih; u jednoj studiji pogođeno do 50 % | sustavni pregled |
| 23 | Huang & Kuo 2007, J Am Soc Nephrol | pregledni rad | nedostatak magnezija povećava gubitak kalija preko bubrega | pregled |
| 24 | Whang et al. 1992, Arch Intern Med | pregledni rad | kod nedostatka kalija istodobno nedostatak magnezija u 38 do 42 % | pregled |
| 25 | Liamis et al. 2013, Am J Med | 5.179 ljudi od 55 godina naviše, Rotterdamska studija | tiazidi povezani s niskim kalijem i magnezijem | populacijska studija |
| 26 | SCF 2001 / EFSA 2006 | mišljenje agencije | gornja granica 250 mg/dan iz dodataka prehrani; mekana stolica kao glavna nuspojava | službena procjena |
| 27 | Zhang et al. 2016, J Nutr | 48 kontroliranih studija, 2.131 osoba | dodaci podižu vrijednost u krvi; stabilna nakon otprilike 20 tjedana; izraženija kod niske početne vrijednosti | meta-analiza |
| 28 | Waanders et al. 2020, Endocrine | 929 pacijenata liječnika opće prakse s dijabetesom tipa 2, Nizozemska | niska vrijednost kod 9,6 % | opservacijska studija |
| 29 | Garrison et al. 2020, Cochrane Database Syst Rev | 11 studija, 735 osoba | kod starijih osoba s grčevima u listovima bez značajne razlike u odnosu na placebo; u trudnoći oprečni rezultati | sustavni pregled |
| 30 | Roguin Maor et al. 2017, JAMA Intern Med | 94 odrasle osobe s noćnim grčevima u listovima, magnezijev oksid, 4 tjedna | ne bolje od placeba | kontrolirana studija |
| 31 | Barna et al. 2021, Nutr J | 175 odraslih s noćnim grčevima u listovima, 60 dana | manje i kraći grčevi nego uz placebo | kontrolirana studija, financirana od proizvođača pripravka |
Autor: Uredništvo PRONESIUM · Zadnja provjera: 1. 10. 2026. · Ovaj članak ne zamjenjuje savjet liječnika.
